14. listopada 2010.
Održan okrugli stol “IPARD – mogućnosti i prepreke – kako ga unaprijediti”
Hrvatska će do kraja ove godine iz pretpristupnog programa IPARD vrijednog 184 milijuna eura iskoristiti tek 15 milijuna eura. Iako je dosadašnji interes za sufinanciranje ulaganja u hrvatske ruralne krajeve zabrinjavajuće slab, stručnjaci se nadaju kako će se to promijeniti već sa sljedećim natječajnim ciklusom zbog proširenja sektora. Naime, kako se moglo čuti na okruglom stolu “IPARD – mogućnosti i prepreke”, koji je održan u sklopu osmog po redu Eko Etno sajma, odsada će se za novce iz tog programa moći natjecati brojni poduzetnici iz ruralnih područja koji zbog dosadašnjih ograničenja nisu imali pristup IPARD-ovim sredstvima.
Kako je naglasio Tugomir Majdak, načelnik Sektora za upravljanje programima ruralnog razvoja pri Ministarstvu poljoprivrede, na sljedeći natječaj, koji će se raspisati najkasnije u studenome, moći će se po prvi put prijaviti mljekari koji uzgajaju ovce i koze, proizvođači mesa koji drže krave i telad, ali i pršutari, gljivari, proizvođači ljekovitog bilja i slično.
“Uza sve te novine, povećat će se i limiti koji su dosad ograničavali veće proizvođače. Dosad se na sredstva nisu mogli prijaviti proizvođači koji su imali više od 100 grla, no u budućnosti tog ograničenja više neće biti”, rekao je Majdak.
Naime, sve su to prijedlozi hrvatske strane, a kako neslužbeno doznajemo, Europska unija prihvatila je većinu tih sugestija u nadi da će se i interes hrvatskih poduzetnika iz ruralnih krajeva povećati. Prema tim najavama uskoro bi se IPARD sredstvima, koje u 75-postotnom dijelu financija EU, dok Hrvatska osigurava 25 posto ukupnih sredstava, mogli ostvarivati povrati investicija za ulaganja u sustave navodnjavanja, podizanje novih voćnjaka, obnovu starih maslinika i vinograda i drugo.
“Do kraja studenog raspisat ćemo dva nova natječaja, prvi će se odnositi na lokalne samouprave do 10.000 stanovnika, u kojem će biti moguće pokriti i do 100 posto investicije, primjerice u protupožarne puteve. Drugi će se natječaj odnositi na ulaganja u ruralnu ekonomiju poput seoskog turizma, izravnu prodaju, tradicijske obrte, male pogone za preradu voća, povrća, mlijeka i mesa”, poručio je Majdak dodavši da se nada da se neće ponoviti iskustvo s posljednjim natječajem, koji je još u tijeku, a na koji je dosad pristigao tek jedan projekt.
Kako je istaknula Tatjana Malečić Pezelj, načelnica Odjela za odobrenje Projekata pri Ministarstvu poljoprivrede, interes za IPARD postoji, kao i brojni problemi.
“Dokumentacija koja nam pristiže često je neozbiljna i nepotpuna, što je jedan od osnovnih razloga loše prolaznosti projekata”, napomenula je Malečić Pezelj. Primjerice na pretposljednji natječaj pristiglo je 13 projekata, od čega je odobreno tek njih 9. “Kriteriji su vrlo jasni, no još uvijek se događa da prijave ne zadovoljavaju osnovne standarde ili se radi o ekonomski neodrživom projektu”, kazala je Pezelj dodavši kako je pritome vrlo važna uloga konzultanata koji za klijente pripremaju projektnu dokumentaciju.
Kako je naglasio konzultant Dalibor Georgievski iz tvrtke Agrocom, cijena konzultantske usluge kreće se od jedan do četiri posto vrijednosti ukupnog projekta, a dobrobit takve usluge je mnogostruka. Osim konzultanata, važna je i uloga drugih promotivnih akcija, a svi sudionici okruglog stola su se složili kako je upravo jedan od najboljih mjesta za kontakte i dogovore Eko Etno sajam koji je unatoč krizi i ove godine okupio oko 400 izlagača iz ruralnih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Poljske.
